|
| ||||||||||
40 godina, i pokazuje ih Mo�da bih trebao re�i da ih ne pokazuje. Bilo bi ljep�e. I u principu je tako�er to�no: Duh sa Sjekirom se pojavljuje na kioscima ve� 40 godina i apsolutno se ne otrcava. Dapa�e, nastavlja pro�ivljavati nove i iznena�uju�e avanture svaki mjesec, zadr�avaju�i zavidnu svje�inu. Nakon �etiri desetlje�a, Zagor je jo� uvijek mladi� u punoj formi, blago njemu. Ipak, poku�ajte zamisliti �ivjeti u svijetu gdje Zagor ne postoji. Poku�ajte zamisliti da predlo�ite jednom izdava�u, pa bio to �ak i Sergio Bonelli, da objavljuje stripove lika koji se obla�i kao super heroj, koji �ivi u Americi 1840. godine, koji se kre�e upotrebljavaju�i lijane kao Tarzan, koji ima kao prijatelja u avanturama �eprtljavog Meksikanca, koji dr�i Indijance u uvjerenju da je duh poslan od Manitua, koji se jednako bori sa ubojicama i plja�ka�ima kao i sa vampirima, �arobnjacima i �ivim mrtvacima. Najvjerojatnije bi vas taj izdava� smatrao ludim. Nije vi�e vrijeme takvih stripova. Ne u 21. stolje�u. Ne kad djeca o�ekuju lete�e heroje koji znaju kung-fu i ispaljuju vatrene kugle iz ruku. Ne kad se iskori�tavanje lakovjernosti Indijanaca smatra "politi�ki nekorektnim". Ne kad je divlji zapad - onaj pravi - ve� bio posje�en od strane Gina d'Antonia, Berardija&Milazza, Bonellija&Galepa. Ne kad su sinonimi za komi�nost "Simpsoni" i "South Park". Ne kad su vampiri oni iz Dampyra a zombiji oni iz Dylan Doga. Ne kad odrasli �itatelji o�ekuju ve�u realisti�nost u pri�ama i likove dubokih psiholo�kih profila. Ne kad su djelitelji pravde prepustili mjesto izmu�enim anti-herojima (vidi, uvijek u okviru Bonellija, razli�ite likove kao Ken Parker, Dylan Dog, Nathan Never). Kona�no, za izdavanje Zagora danas trebalo bi biti lud. Na na�u sre�u, Zagor je ro�en prije lijepih 40 godina i ro�en je kao proizvod izra�en upravo za najmla�u publiku, u znaku avanture. I zato eto lika koji u sebi sjedinjuje karakteristike nekoliko uspje�nih heroja (Tarzan, Maskirani �ovjek, Batman ili neki drugi sli�ni superheroj), koji �ivi u zemlji avanture u pravom smislu rije�i (Amerika 19. stolje�a) itd. U to vrijeme sli�an lik je mogao funkcionirati, i zapravo je i funkcionirao. Ostaje tajna kako je mogao pre�ivjeti sve do na�ih dana ostaju�i uvijek sli�an samom sebi (ili skoro sli�an). �arobna rije� je jedna: "alkemija". U Zagoru se nalazi sve, i jo� vi�e od toga. Od western scenarija do paralelnih dimenzija. Od klasi�nih kriminalaca naoru�anih pi�toljem i no�em do najrazli�itijih protivnika, �ak natprirodnih. Od likova koji su ne�to vi�e od zabavnih �udaka (pomislite, npr. na Icara La Plume), do onih koji pokazuju slo�enu osobnost (kao Guitar Jim). Od najnevjerojatnijih avantura (sje�ate li se "Posljednjeg Vikinga"?) do onih �vr��e vezanih uz stvarnost svijeta. Od komi�ne situacije do najdramati�nijeg zapleta. I tako dalje. U pro�losti je nedostajao dodir ru�i�astom bojom, ali je u zadnje vrijeme dodano i to, i tako je slika kompletna. Tajna je sljede�a: ne postoji nikakva granica �anra. Giancarlo Berardi ka�e da "su dobre pri�e one sa dobrim likovima": Zagor pokazuje da je to samo djelomi�no to�no. Raznolikost scenarija i situacija je isto tako va�na, i to je osnovna snaga serije. Za primijetiti je kako se ovo mije�anje manifestira ne samo izme�u dvije pri�e, nego �ak i unutar iste pri�e, u kojoj se humoristi�ne i paradoksalne situacije dodaju realisti�nijim, ja�im i dramati�nijim situacijama. Dovoljno je prisjetiti se dualizma para Zagor-Cico. Iako neki - kako �itatelji, tako (na�alost!) i autori - smatraju Chica neprikladnim likom, smetnjom, da ne ka�emo ba� dosadnim likom, njegova prisutnost sa�injava jednu od osnova serije, s obzirom da se, sa svojom nespretno��u, suprotstavlja glavnom junaku, �ine�i takoreku� protute�u svim nadljudskim Zagorovim kvalitetama, pove�avaju�i raznolikost stripa. Zagoru treba Chico isto koliko i njegova sjekira.
Od tada je pro�lo dosta vremena. Strip se, generalno, promijenio i u formi i u sadr�aju. Polaze�i od takozvanog ameri�kog "underground" stripa do takozvanog talijanskog "autorskog stripa", �ak je i najpopularniji �anr promijenio svoju izra�ajnost, postaju�i na neki na�in zreliji. �ak je i Sergio Bonelli napustio Zagora da bi se posvetio Mister Nou, a zatim su se pojavili razni Ken Parker, Dylan Dog i Nathan Never, koji su ponovo popularizirali �anr stripa, pokazuju�i da strip nije samo proizvod za djecu, vidjev�i da je nekima trebalo dokazivati ovu o�iglednost. Dobro za nas. Ili bolje, dobro op�enito za strip, ali ne toliko za Zagora, koji je jo� jednom etiketiran kao mladena�ki proizvod. Sasvim nepravedno, to znamo: na�alost, neki mogu �itati "Teror �este planete" i percipirati samo apsurdnost �to se netko sa lukom i strijelama bori sa svemircima, bez da uop�e primijete savr�enstvo s kojim je pri�a napisana i nacrtana. Kao kad bi se reklo da je Dylan Dog glupost jer puca u zombije.
Ali ne�to se ponovo mijenja, prema vje�nom poticaju obnavljanja, koje je uostalom cikli�no. Nedavno objavljivanje Legs, Jonathana Steelea i Gregoryja Huntera pokazuje volju da se strip ponovno shvati kao oblik ku�ne zabave, manje problemati�an u odnosu na prije spomenute Dylana Doga i Nathana Nevera, zato �to, naposlijetku, dio �itatelja (ili mo�da dio svakog �itatelja) jednostavno ima potrebu zabaviti se �itaju�i strip, bez da se optere�uje egzistencijalnim sumnjama. Nije sigurno slu�ajnost kad Antonio Serra citira prvi broj Zagora unutar prvog broja Gregoryja Huntera. Izgleda kao da se vidi jedan rascjep, ali mo�emo ga nazvati i razli�itost, koja suprotstavlja jedan fantasti�niji i bezbri�niji stripovski �anr jednom realisti�nijem i introspektivnijem, u nastojanju da se pridobije �to ve�i broj publike, pogotovo �to se ti�e razli�itih starosnih dobi.
Naravno, ve� postoji strip koji povezuje zabavu sa introspekcijom i ma�tu sa realizmom: zove se Zagor i izlazi ve� 40 godina.
|
|