ubcfumetti.com
Indice del SitoNovità !Cerca nel SitoScrivi a uBC
MagazineArticoli




40 GODINA
ZAGORA

Italiano IT
English ENUS
Portugu�s POBR
Hrvatski HR

40 godina Zagora
by Moreno Burattini

INTERNATIONAL
Welcome Page

(3k) 40 godina, i pokazuje ih
napisao: Daniele Alfonso
preveo: Zole

Mo�da bih trebao re�i da ih ne pokazuje. Bilo bi ljep�e. I u principu je tako�er to�no: Duh sa Sjekirom se pojavljuje na kioscima ve� 40 godina i apsolutno se ne otrcava. Dapa�e, nastavlja pro�ivljavati nove i iznena�uju�e avanture svaki mjesec, zadr�avaju�i zavidnu svje�inu. Nakon �etiri desetlje�a, Zagor je jo� uvijek mladi� u punoj formi, blago njemu.

Ipak, poku�ajte zamisliti �ivjeti u svijetu gdje Zagor ne postoji. Poku�ajte zamisliti da predlo�ite jednom izdava�u, pa bio to �ak i Sergio Bonelli, da objavljuje stripove lika koji se obla�i kao super heroj, koji �ivi u Americi 1840. godine, koji se kre�e upotrebljavaju�i lijane kao Tarzan, koji ima kao prijatelja u avanturama �eprtljavog Meksikanca, koji dr�i Indijance u uvjerenju da je duh poslan od Manitua, koji se jednako bori sa ubojicama i plja�ka�ima kao i sa vampirima, �arobnjacima i �ivim mrtvacima. Najvjerojatnije bi vas taj izdava� smatrao ludim. Nije vi�e vrijeme takvih stripova. Ne u 21. stolje�u. Ne kad djeca o�ekuju lete�e heroje koji znaju kung-fu i ispaljuju vatrene kugle iz ruku. Ne kad se iskori�tavanje lakovjernosti Indijanaca smatra "politi�ki nekorektnim". Ne kad je divlji zapad - onaj pravi - ve� bio posje�en od strane Gina d'Antonia, Berardija&Milazza, Bonellija&Galepa. Ne kad su sinonimi za komi�nost "Simpsoni" i "South Park". Ne kad su vampiri oni iz Dampyra a zombiji oni iz Dylan Doga. Ne kad odrasli �itatelji o�ekuju ve�u realisti�nost u pri�ama i likove dubokih psiholo�kih profila. Ne kad su djelitelji pravde prepustili mjesto izmu�enim anti-herojima (vidi, uvijek u okviru Bonellija, razli�ite likove kao Ken Parker, Dylan Dog, Nathan Never). Kona�no, za izdavanje Zagora danas trebalo bi biti lud.

Na na�u sre�u, Zagor je ro�en prije lijepih 40 godina i ro�en je kao proizvod izra�en upravo za najmla�u publiku, u znaku avanture. I zato eto lika koji u sebi sjedinjuje karakteristike nekoliko uspje�nih heroja (Tarzan, Maskirani �ovjek, Batman ili neki drugi sli�ni superheroj), koji �ivi u zemlji avanture u pravom smislu rije�i (Amerika 19. stolje�a) itd. U to vrijeme sli�an lik je mogao funkcionirati, i zapravo je i funkcionirao. Ostaje tajna kako je mogao pre�ivjeti sve do na�ih dana ostaju�i uvijek sli�an samom sebi (ili skoro sli�an). �arobna rije� je jedna: "alkemija". U Zagoru se nalazi sve, i jo� vi�e od toga. Od western scenarija do paralelnih dimenzija. Od klasi�nih kriminalaca naoru�anih pi�toljem i no�em do najrazli�itijih protivnika, �ak natprirodnih. Od likova koji su ne�to vi�e od zabavnih �udaka (pomislite, npr. na Icara La Plume), do onih koji pokazuju slo�enu osobnost (kao Guitar Jim). Od najnevjerojatnijih avantura (sje�ate li se "Posljednjeg Vikinga"?) do onih �vr��e vezanih uz stvarnost svijeta. Od komi�ne situacije do najdramati�nijeg zapleta. I tako dalje. U pro�losti je nedostajao dodir ru�i�astom bojom, ali je u zadnje vrijeme dodano i to, i tako je slika kompletna. Tajna je sljede�a: ne postoji nikakva granica �anra. Giancarlo Berardi ka�e da "su dobre pri�e one sa dobrim likovima": Zagor pokazuje da je to samo djelomi�no to�no. Raznolikost scenarija i situacija je isto tako va�na, i to je osnovna snaga serije.

Za primijetiti je kako se ovo mije�anje manifestira ne samo izme�u dvije pri�e, nego �ak i unutar iste pri�e, u kojoj se humoristi�ne i paradoksalne situacije dodaju realisti�nijim, ja�im i dramati�nijim situacijama. Dovoljno je prisjetiti se dualizma para Zagor-Cico. Iako neki - kako �itatelji, tako (na�alost!) i autori - smatraju Chica neprikladnim likom, smetnjom, da ne ka�emo ba� dosadnim likom, njegova prisutnost sa�injava jednu od osnova serije, s obzirom da se, sa svojom nespretno��u, suprotstavlja glavnom junaku, �ine�i takoreku� protute�u svim nadljudskim Zagorovim kvalitetama, pove�avaju�i raznolikost stripa. Zagoru treba Chico isto koliko i njegova sjekira.

(26k)
"Zagor pri�a..."
(c) 1970-2001 SBE
   
Naravno, treba biti sposoban napraviti dobar zaplet. Iako je bez sumnje Zagor stvoren kao proizvod "druge kategorije", iako je Sergio Bonelli priznao da je mnoge scenarije napisao ekstremno brzo, "odjednom" i bez pretjerane pa�nje, Zagor nikad nije zaista bio strip druge kategorije, osim mo�da na samom po�etku. Ustvari, kvaliteta crte�a i scenarija uvijek je pokazivala da su Zagorovi autori u svakom slu�aju dali sve od sebe da izdaju kvalitetan proizvod (OK, ne ba� u svim slu�ajevima: pro�itali smo i neke pri�e koje se nisu trebale izdati), iako tek na po�etku 70ih godina serija dosti�e punu izra�ajnu zrelost, sa objavljivanjem izvrsne "Zagor pri�a", koja Zagorovom liku daruje nov, nepoznat emotivni naboj, prvi put ga pretvaraju�i u odrasliji, slo�eniji i zreliji strip, kakav �e i ostati do danas. I upravo u tom desetlje�u serija dosti�e vrhunac kvalitete, a kao posljedicu i vrhunac uspjeha.

Od tada je pro�lo dosta vremena. Strip se, generalno, promijenio i u formi i u sadr�aju. Polaze�i od takozvanog ameri�kog "underground" stripa do takozvanog talijanskog "autorskog stripa", �ak je i najpopularniji �anr promijenio svoju izra�ajnost, postaju�i na neki na�in zreliji. �ak je i Sergio Bonelli napustio Zagora da bi se posvetio Mister Nou, a zatim su se pojavili razni Ken Parker, Dylan Dog i Nathan Never, koji su ponovo popularizirali �anr stripa, pokazuju�i da strip nije samo proizvod za djecu, vidjev�i da je nekima trebalo dokazivati ovu o�iglednost. Dobro za nas. Ili bolje, dobro op�enito za strip, ali ne toliko za Zagora, koji je jo� jednom etiketiran kao mladena�ki proizvod. Sasvim nepravedno, to znamo: na�alost, neki mogu �itati "Teror �este planete" i percipirati samo apsurdnost �to se netko sa lukom i strijelama bori sa svemircima, bez da uop�e primijete savr�enstvo s kojim je pri�a napisana i nacrtana. Kao kad bi se reklo da je Dylan Dog glupost jer puca u zombije.

(8k) (8k)

Ali ne�to se ponovo mijenja, prema vje�nom poticaju obnavljanja, koje je uostalom cikli�no. Nedavno objavljivanje Legs, Jonathana Steelea i Gregoryja Huntera pokazuje volju da se strip ponovno shvati kao oblik ku�ne zabave, manje problemati�an u odnosu na prije spomenute Dylana Doga i Nathana Nevera, zato �to, naposlijetku, dio �itatelja (ili mo�da dio svakog �itatelja) jednostavno ima potrebu zabaviti se �itaju�i strip, bez da se optere�uje egzistencijalnim sumnjama. Nije sigurno slu�ajnost kad Antonio Serra citira prvi broj Zagora unutar prvog broja Gregoryja Huntera. Izgleda kao da se vidi jedan rascjep, ali mo�emo ga nazvati i razli�itost, koja suprotstavlja jedan fantasti�niji i bezbri�niji stripovski �anr jednom realisti�nijem i introspektivnijem, u nastojanju da se pridobije �to ve�i broj publike, pogotovo �to se ti�e razli�itih starosnih dobi.

Naravno, ve� postoji strip koji povezuje zabavu sa introspekcijom i ma�tu sa realizmom: zove se Zagor i izlazi ve� 40 godina.
 

 


 
(c) 1996 uBC all right reserved worldwide
Top
http://www.ubcfumetti.com §